Niševačka klisura – najatraktivnija turistička destinacija svrljiškog kraja

Niševačka klisura se prostire uz svrljiški Timok i jedan je od najzanimljivijih kraških predela Srbije. Klisura se nalazi na samo 6 kilometara od Svrljiga.  

Pruga kroz klisuru, foto: M. M. / Svrljiške novine
Pruga kroz klisuru, foto: M. M. / Svrljiške novine

Niševac je veoma bogat turističkim potencijalima, a pored banjice koju često posećuju mnogi turisti, meštani ovog sela mogu se pohvaliti i kotlovima koji se nalaze bukvalno uklesani u stenama, kao i čuvenoj niševačkoj klisuri koja je po svom izgledu jedinstvena u ovom delu Srbje.

Naime u antičko vreme u ataru Niševca se nalazio i Timakum Majus (Timacum Maius) koji je bio smešten na velikom rimskom putu Lisijus – Nais – Racijarija, kako su se zvali današnji Lješ u Albaniji, Niš u Srbiji i Arčer u Bugarskoj.

Banjica - kupalište, foto: M.M. / Svrljiške novine
Banjica – kupalište, foto: M.M. / Svrljiške novine

Tvrđava na stenama iznad Niševačke klisure je motrila na saobraćajnicu koja je spajala Nišku kotlinu s Podunavljem, što ovom kraju i samom pogledu daje posebnu čar.

U vreme Milana Obrenovića isplanirana je pruga kroz Niševačku klisuru, tuneli su probijeni tek u 20. veku, a veliki naučnik Milutin Milanković projektovao je čudesne mostove preko ponora kojim teče Timok.

Vredno je znati da je Svrljiška kotlina jedna od najmarkantnijih poprečnih kotlina u karpatsko balkanskom luku istočne Srbije i kao takva predstavlja posebnu predeonu celinu. Obuhvata pretežni deo sliva Svrljiškog Timoka, leve sastavnice Belog Timoka i leži između planinskog venca Svrljiških planina (Zeleni vrh 1334 m) na jugu, ogranka Paješkog kamena (1074 m), na istoku, planine Tresibabe (786 m) na severu i Kalafata i njegovih ogranaka (839 m) na zapadu.

Klisura kod Niševca, foto: M.M. / Svrljiške novine
Klisura kod Niševca, foto: M.M. / Svrljiške novine

Na severozapadu je ograničena predelom Golak, na severu knjaževačkom kotlinom, na istoku Zaglavkom, na jugoistoku Belopalanačkim Budžakom, na jugu Belopalanačkom kotlinom, a zatim oblašću Sićevačke klisure, Niškom i Aleksinačkom kotlinom, na jugu i jugozapadu.


(Ovaj prilog/tekst je deo projekta ‚‚Turizam i prirodna bogatstva Svrljiga” koji je sufinansiran iz javnih sredstava Opštine Svrljig, a ima za cilj da u skladu sa Zakonom o javnom informisanju doprinese promociji opštine, turizma, turističkih potencijala i da na najbolji način predstavi sve lepote opštine Svrljig)

Najnovije na portalu

Nakon pisanja Svrljiških novina

13.12.2025.

Stručna edukacija za bezbednu primenu pesticida

11.12.2025.

Opština Svrljig – obaveštenje javnosti

09.12.2025.

Vremenska prognoza Svrljig

min 2° / max 4°
Vedro Vlažnost: 84%
Ned 14.12
/
Pon 15.12
/
Uto 16.12
/ 10°
Sre 17.12
/

Pročitajte i...

Šta posetiti u Svrljigu

Niševački kotlovi – skriveni dragulj prirode u srcu svrljišk…

Šta posetiti u Svrljigu 2025

28.11.2025.

Šta posetiti u Svrljigu

Lekovita voda u Popšici, pomaže kod stomačnih tegoba (FOTO)

Projekti opštine Svrljig

21.10.2025.

Šta posetiti u Svrljigu

Od Svrljiga do Stare planine – put koji vodi kroz netaknutu …

Vesti Svrljig

09.10.2025.

FOTO

Iz septičke jame direktno pored puta…

Vesti Svrljig

24.05.2022.

Na Svrljiškom Timoku

Oštećen most u Niševcu

Aktuelnosti

19.03.2022.

Turistička razglednica Svrljiga i blizina Stare Planine

Mirotočiva ikona Patrijarha Pavla u Pirkovcu kod Svrljiga

Vesti Svrljig

01.12.2019.

Turistička razglednica Svrljiga i blizina Stare Planine

Svrljiška Banja – lečilište Rimljana i Turaka i danas …

Projekti opštine Svrljig

21.10.2019.

Turistička razglednica Svrljiga i blizina Stare Planine

Svrljiška ili Niševačka? Nebitno! Bitno je da je prelepa&#82…

Projekti opštine Svrljig

15.09.2019.

Komentariši:

Komentar ide na moderaciju.

Pravila komentarisanja:
• Budite kulturni i na temu
• Nema govora mržnje i uvreda
• Moderator zadržava pravo uklanjanja komentara

Janko
October 17, 2017 • 4:38 pm

Sumnjam da je turistima mnogo interesantno da gledaju djubre koje pliva ( tj, vajla se po mulju skoro bezvodnog ) Timoka. Dajte, ljudi, kanalizacija dovoljno zagadjuje reku, bar da ne bacamo svakakvo djubre u nju i dozvolite vrbama da kolko, tolko prečiste i zaštite vodu od sunca i vetra. To neko ima fobiju od drveća pa ga sistematski uništavaju i po gradu i pored Timoka..? Tako se i nekonrolisana seča šuma toleriše.