Preskoči na sadržaj
8°C
Oglas
Srećna slava

Danas je Đurđic – praznik Svetog Georgija

Danas je Đurđic, srećna slava
Danas je Đurđic, srećna slava

Srpska pravoslavna crkva i vernici danas, 16. novembra, obeležavaju Đurđic, praznik posvećen prenosu moštiju Svetog velikomučenika Georgija iz Nikomidije u Lidu Palestinsku. Ovaj dan jedna je od čestih krsnih slava u srpskom narodu, a prema narodnom kalendaru označava i početak Vučjih dana, poznatih kao mratinci.

Sveti Georgije, poznat i kao Sveti Đorđe, jedan je od najpoštovanijih hrišćanskih svetitelja. Prema istorijskim podacima, bio je rimski vojnik koji je stradao 303. godine, tokom progona hrišćana za vreme cara Dioklecijana, jer nije želeo da se odrekne svoje vere.

Praznik Đurđic posvećen je prenosu njegovih moštiju iz Nikomidije u Lidu Palestinsku, gde su položene u hram podignut u čast svetitelja, u vreme cara Konstantina.

Đurđic i Đurđevdan – dva praznika posvećena istom svetitelju

Sveti Georgije u pravoslavnom narodu obeležava se dva puta godišnje. Đurđic se slavi 16. novembra, dok se Đurđevdan proslavlja 6. maja.

Oglas

Razlika je i u načinu na koji se svetitelj prikazuje na slavskim ikonama. Za Đurđic se najčešće koristi ikona na kojoj Sveti Georgije stoji, držeći mač ili koplje, dok je za Đurđevdan karakterističan prikaz svetitelja na konju kako kopljem savladava aždaju.

Đurđic je krsna slava brojnih porodica, ali i preslava pojedinih mesta.

Počinju Vučji dani – šta nalaže narodni običajni kalendar?

Prema narodnom verovanju, sa Đurđicem počinju Vučji dani ili mratinci, koji traju do 24. novembra, kada se obeležava Mratindan.

Ovaj period u tradicionalnom narodnom kalendaru prate različiti običaji i verovanja. Verovalo se da se tokom mratinaca ništa ne iznosi iz kuće, da žene ne treba da obavljaju ručne radove, dok su obućari i krojači nekada imali običaj da odmaraju. Takođe, u ovom periodu nije se išlo u lov na vukove.

Posebno su zanimljiva narodna verovanja koja se odnose na vremenske prilike. Prema njima, magloviti mratinci nagoveštavaju promenljivu zimu, dok vedro vreme najavljuje oštru i hladnu zimu.

U narodu je ostala i izreka da zima dolazi sa Đurđicem, a odlazi sa Đurđevdanom.

Iako su ova verovanja deo narodnog običajnog nasleđa, a ne pouzdan način vremenske prognoze, ona svedoče o tome koliko su praznici i prirodni ciklusi bili povezani u životu naših predaka.

Svim vernicima koji danas slave Đurđic upućujemo čestitke povodom krsne slave, uz želju za zdravlje, mir i sreću u porodici.

Srećna slava!

Podelite ovu vest

Komentari (0)

·

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora. Nisu dozvoljeni govor mržnje, uvrede, lični podaci i reklamni linkovi.

Povezane vesti