Preskoči na sadržaj
17°C
Oglas
Šta posetiti u Svrljigu

Samar – pećina koju treba posetiti

Pećina Samar, levo ulaz je glavni ulaz u pećinu gde je boravio Milutin, foto: Svrljiške novine
Pećina Samar, levo ulaz je glavni ulaz u pećinu gde je boravio Milutin, foto: Svrljiške novine

Milutin Veljković (1935–2011), električar, student fizike i speleološki entuzijasta, ušao je u pećinu Samar (selo Kopajkošara) 24. juna 1969. i izašao 29. septembra 1970. — ukupno je proveo 464 dana u pećini, što je tada zabeleženo kao svetski (Ginisov) rekord za najduži neprekidni boravak pod zemljom. Njegov dnevnik i iskustva kasnije su objavljeni u knjizi Pod kamenim nebom.

U pećinu je ušao 24. juna 1969, a iz nje izašao 15 meseci kasnije, 29. septembra 1970. Postavio je novi Ginisov rekord za najduži boravak pod zemljom koji još uvek niko nije oborio. Svoju nameru je ostvario održavajući radio-vezu sa selom, napajajući se strujom iz agregata, hraneći se konzerviranom hranom i dvopecima. Istražujući, uspeo je da pronađe ljudsku vilicu, koplje, veliki broj životinjskih kostiju… Izvodio je eksperimente na kokoškama i patkama, ali i na samom sebi, a društvo mu je pravio i njegov pas. Milutin je tokom boravka u pećini svakodnevno vodio dnevnik u kom je opisivao svoj život „pod zemljom“, od svakodnevnih i uobičajenih poslova kao što je pripremanje kafe, preko dramatičnih događaja – morao je je sam sebi nožem da izvadi zub, da se izbori sa poplavom i halucinacijama, do toga kako su kokoške u pećini nosile jaja neobične boje. Dnevnik je kasnije izdat pod naslovom “Pod kamenim nebom“.

Pećina Samar, levo ulaz je glavni ulaz u pećinu gde je boravio Milutin, foto: Svrljiške novine
Pećina Samar, levo ulaz je glavni ulaz u pećinu gde je boravio Milutin, foto: Svrljiške novine

Gde je Samar i kakva je pećina: Pećina Samar nalazi se u ataru sela Kopajkošara, na obroncima planine Kalafat, na oko 10–17 km od Svrljiga. Samar je rečna, protican pećinski sistem — ukupna dužina kanala se navodi u hiljadama metara (oko 3+ km) — i karakterišu je dvorane, kanalni prolazi, virovi i jedinstven prirodni kameni most iznad ulaza. Zbog vodene prirode hodnika i lavirinta, obilazak preporučljivo raditi uz iskusne vodiče.

Oglas
Isečak iz novina, foto: arhiva
Isečak iz novina, foto: arhiva

O opremi i naučnom smislu podviga: Tokom boravka Veljković je održavao radio vezu sa površinom, imao je agregat za struju, sijalice, zalihe hrane i lekova, beležio je klimatske i druge podatke i zapisivao dnevnik. Deo njegovih zabeleški i ličnih predmeta kasnije su bili izloženi i spomenuti u lokalnim postavkama. O događaju su pisali nacionalni i lokalni mediji, a snimljeni su i dokumentarci posvećeni ovom podvigu.

Spomenik prirode, pećinski sistem SAMAR, foto: Svrljiške novine, tabla na ulazu u pećinu
Spomenik prirode, pećinski sistem SAMAR, foto: Svrljiške novine, tabla na ulazu u pećinu

Turizam i nasleđe: Poduhvat i pećina Samar deo su lokalne turističke ponude — u okviru obeležavanja godišnjica prikazuju se filmovi i organizuju ture, a u etno-muzeju Kopajkošara postoji postavka posvećena ovom događaju. Samar i okolina imaju potencijal za razvoj speleoturizma i avanturističkih tura, uz poštovanje zaštitnih mera i stručnog vođenja.

Ovaj prilog deo je projekta ,,Šta posetiti u Svrljigu“ i podržan je od strane Opštine Svrljig u 2025. godini.

Podelite ovu vest

Komentari (3)

·

Komentari se objavljuju nakon odobrenja moderatora. Nisu dozvoljeni govor mržnje, uvrede, lični podaci i reklamni linkovi.

  1. D

    i selo TIJOVAC JE ISTORIJA. NEMA GA VISE NA MAPI OPSTINE SVRLJIG.UGASILI SU IZ INTERSA POJEDINACA

    1. M

      Isto će zadesiti i Izvor. Putevi zapušteni, nikad okrpljeni, struja nestaje čim dune vetar, vode nigde nema… A kroz Tijovac sam letos jedva prošao od onolikog šiblja pored puta. Velika sramota, jedva auto može da prođe.

      1. MŠ
        Miladin Šobić

        Eh da je samo Izvor. Svi putevi prema okolnim selima su raspad. Ne isplati se državi da ulaže u sela sa par glasača…

Povezane vesti