Kada se govori o prirodnim lepotama jugoistočne Srbije, često se prvo pomisli na Staru planinu ili Suvu planinu. Ipak, između dolina Svrljiškog Timoka i Nišave prostire se planinski venac koji, iako manje poznat široj javnosti, krije izuzetno prirodno bogatstvo – Svrljiške planine.

Ovaj krečnjački planinski masiv pruža se u dužini od oko 30 kilometara, a njegov najviši vrh je Zeleni vrh, koji se uzdiže na 1.334 metra nadmorske visine. Sa vrha se pruža pogled na Svrljišku kotlinu, Sićevačku klisuru, Staru planinu i okolne planinske vence.

Bogatstvo biljnog sveta

Zahvaljujući specifičnoj geološkoj podlozi, klisurama i kanjonima, Svrljiške planine predstavljaju jedno od značajnijih staništa retkih i endemskih biljnih vrsta u Srbiji. Naučna istraživanja ukazuju da su upravo ove planine svojevrsni refugijum biljnih zajednica koje su opstale još od ledenog doba.
Na livadama i pašnjacima mogu se pronaći brojne samonikle biljke, među kojima su:
- majčina dušica,
- kantarion,
- hajdučka trava,
- nana,
- žalfija,
- divlji origano,
- glog,
- šipurak,
- kleka,
dok u šumskim predelima dominiraju hrast, bukva i grab.
Dom svrljiške ovce

Prostrani pašnjaci vekovima su bili osnova razvoja stočarstva u svrljiškom kraju. Upravo na padinama Svrljiških planina nastala je poznata svrljiška pramenka, autohtona rasa ovaca po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat. Ova rasa i danas predstavlja jedno od obeležja Svrljiga i jugoistočne Srbije.
Potencijal za razvoj turizma

Planinske staze, netaknuta priroda, mir i čist vazduh čine Svrljiške planine sve zanimljivijim planinarima, biciklistima i ljubiteljima aktivnog odmora.
Iako još uvek nisu turistički razvijene kao neke druge planine u Srbiji, upravo u tome mnogi vide njihovu najveću vrednost – očuvanu prirodu, bez velikih gužvi i urbanizacije.
Brojni ljubitelji prirode smatraju da bi upravo razvoj pešačkih i biciklističkih staza, vidikovaca i seoskog turizma mogao da doprinese još većoj promociji ovog dela Srbije.
Svrljiške planine nisu samo geografski pojam. One predstavljaju spoj prirode, tradicije i života ljudi koji vekovima žive u njihovom podnožju. Sa bogatom florom, pašnjacima i izuzetnim pejzažima, ovaj planinski venac ostaje jedan od najlepših, ali još uvek nedovoljno otkrivenih bisera jugoistočne Srbije.

Komentari
Pravila komentarisanja
Molimo vas da komentari budu vezani za temu teksta i napisani pristojno. Redakcija Svrljiških novina može skratiti ili ne objaviti komentare koji sadrže uvrede, pretnje, govor mržnje, osvrte na privatni život, nepristojan rečnik, rasne ili nacionalne uvrede, kao i sadržaj koji krši zakon.
Komentare pisane isključivo velikim slovima, ponavljanja i linkove ka drugim sajtovima možemo odbiti bez dodatnog obrazloženja. Stavovi izneti u komentarima predstavljaju mišljenje autora komentara i ne odražavaju nužno stav redakcije Svrljiških novina.
Slanjem komentara potvrđujete da prihvatate ova pravila. Za pitanja i prijave možete nam se obratiti preko kontakt stranice.