Srbija obeležava Dan državnosti, kao podsećanje na Sretenje 1804. godine, kada je podignuta revolucija i počelo oslobađanje od Turske, i isti datum 1835. godine, kada je donet prvi moderni ustav Srbije.

Na Sretenje 1804. godine, na zboru viđenijih Srba sa teritorije Beogradskog (odnosno Smederevskog) pašaluka, koji se dogodio u Marićevića jaruzi u Orašcu, doneta je odluka o podizanju ustanka protiv Turaka i za vožda je izabran Đorđe Petrović – Karađorđe.
Odluci o podizanju ustanka prethodila je seča knezova, odnosno uglednih narodnih prvaka, koje su dahije preventivno pobile, zbog navodne nelojalnosti.
Prvi srpski ustanak najpre je zahvatio krajeve zapadno od Kolubare, Šumadiju i Pomoravlje.
Čitav Beogradski pašaluk oslobođen je 1807. godine, ali je sudbinu ustanka odredio ishod Rusko-turskog rata, pošto su Rusija i Turska potpisale mir u Bukureštu 1812. godine.
Prepuštanje Srbije bilo je plod činjenice da je počinjao Napoleonov pohod na Rusiju.
Prema rečima nemačkog istoričara Leopolda Rankea, Karađorđevom bunom započela je Srpska revolucija, okončana uspešnim diplomatskim dostignućima Miloša Obrenovića, decenijama potom.
Karađorđe je tokom Prvog srpskog ustanka (1804-1813), u sklopu obnove srpske državnosti, između ostalog ustrojio i niz važnih institucija, poput Velike škole, dalekog začetka današnjeg Univerziteta u Beogradu.
Sretenjski ustav donet 1835. godine
Na Sretenje 1835. godine u Kragujevcu je donet prvi Ustav Kneževine Srbije, poznat kao Sretenjski. Ustavne odredbe koje je sadržao oblikovane su po uzoru na ustave Francuske i Belgije.

Komentari
Pravila komentarisanja
Molimo vas da komentari budu vezani za temu teksta i napisani pristojno. Redakcija Svrljiških novina može skratiti ili ne objaviti komentare koji sadrže uvrede, pretnje, govor mržnje, osvrte na privatni život, nepristojan rečnik, rasne ili nacionalne uvrede, kao i sadržaj koji krši zakon.
Komentare pisane isključivo velikim slovima, ponavljanja i linkove ka drugim sajtovima možemo odbiti bez dodatnog obrazloženja. Stavovi izneti u komentarima predstavljaju mišljenje autora komentara i ne odražavaju nužno stav redakcije Svrljiških novina.
Slanjem komentara potvrđujete da prihvatate ova pravila. Za pitanja i prijave možete nam se obratiti preko kontakt stranice.