SPC i vernici danas obeležavaju Sv. proroka Jeremiju.

Sveti prorok Jeremija je rođen šest vekova pre Hrista, nedaleko od Jerusalima. Počeo je da prorokuje u svojoj 15. godini.
Stalno je proganjan, jer je prorokovao mnoge nesreće carevima i velikašima zbog njihove vere u lažne idole i žrtvovanja dece tim idolima. Caru Joakimu prorekao je da će mu se telo vući nesahranjeno izvan zidina grada Jerusalima, a potonjem caru Jehoniju da će biti odveden u Vavilon sa celom porodicom i tamo umreti.
Kad je na presto u Jerusalimu došao car Sedekija, Jeremija je prorekao pad Jerusalima i vavilonsko ropstvo. U dolini Totef pod jerusalimom, na mestu gde su deca klana kao žrtve idolima, prorekao je skori pad Judejskog carstva. Uskoro se to obistinilo.
Prorok Jeremija je uzeo kivot iz hrama i sakrio ga na brdu Navat gde je umro Mojsije, a oganj iz hrama u jedan dubok bunar.
Neki Jevreji odveli su ga u Misir, gde je prorokovao propast misirskih idola i dolazak Deve sa Mladencem. Tu, u Misiru, Jevreji su kamenovali svetog Jeremiju i tu je sahranjen. Po predanju, car Aleksandar Veliki posetio je grob proroka Jeremije i po njegovoj naredbi Jeremijino telo je preneto u Aleksandriju.
Veruje se da je Jeremija zaštitnik od zmija otrovnica.
Zato je običaj da se na današnji dan razgone ovi gmizavci da ne bi preko leta dosađivali. Neko iz kuće zbog toga treba da porani, uzme tiganj i lupajući u njega nekoliko puta ponovi:
„Jeremija u polje, a sve zmije u more! Samo jedna ostala, za zlo njeno ostala, oba oka izbola, na dan trna glogova. Na četiri šipova, zlu kob izela“.
Dokle se čuje lupanje i pesma, dotle zmije neće smeti da se približe.
Na Jeremijin dan ne otvaraju se britve i ne radi se ništa iglom i koncem.
Ko bi na ovaj dan otvorio britvu, veruje se, na toga bi preko cele godine trčale zmije.
U nekim krajevima stari veruju da se na današnji dan ne valja ni češljati da se ne bi izazivali ovi opasni gmizavci.
Takođe, treba paziti da se ni za kim ne vuče odvezana pertla ili neki končić da se na isti način tako ne bi vukle i zmije.

Komentari
Pravila komentarisanja
Molimo vas da komentari budu vezani za temu teksta i napisani pristojno. Redakcija Svrljiških novina može skratiti ili ne objaviti komentare koji sadrže uvrede, pretnje, govor mržnje, osvrte na privatni život, nepristojan rečnik, rasne ili nacionalne uvrede, kao i sadržaj koji krši zakon.
Komentare pisane isključivo velikim slovima, ponavljanja i linkove ka drugim sajtovima možemo odbiti bez dodatnog obrazloženja. Stavovi izneti u komentarima predstavljaju mišljenje autora komentara i ne odražavaju nužno stav redakcije Svrljiških novina.
Slanjem komentara potvrđujete da prihvatate ova pravila. Za pitanja i prijave možete nam se obratiti preko kontakt stranice.