Odbornica Jelena Trifunović istakla je na sednici lokalnog parlamenta da je opština Svrljig dobila značajna sredstva kroz LID program – ukupno 1.700.000 evra, odnosno oko 2 miliona dolara, čime se svrstala među opštine koje su dobile najviše novca u ovom ciklusu.

Jelena Trifunović, foto: Svrljiške novine
Jelena Trifunović, foto: Svrljiške novine

Ono što je meni bilo interesantno jeste da su druge opštine kroz LID projekat dobijale sredstva za rekonstrukciju ulica, vodovodne mreže, javnu rasvetu i smanjenje troškova potrošnje energije. Svrljig je, međutim, jedina opština u Srbiji koja je konkurisala za uređenje keja, naglasila je Trifunovićeva.

Ona dodaje da je još ranije otvorila pitanje prioriteta:

Pitala sam ko je procenio da je baš uređenje keja najveći prioritet za našu opštinu. Kada sam o tome razgovarala sa narodnim poslanikom, dobila sam odgovor da mi ništa ne odgovara. To nije tačno. Poenta je u tome da građani treba da znaju da se kej vodi na JP „Srbija vode“, jer je Timok reka prvog reda, što dodatno komplikuje čitav proces.

Cena radova i mobilijari – ključna pitanja

Trifunovićeva je navela i konkretne cifre. Prema dokumentima dostupnim na sajtu opštine, uređenje keja košta 129.987.448,82 dinara.
Od toga:

  • 68 miliona dinara planirano je za behaton ploče,

  • ostatak za armiračke, bravarske i zemljane radove,

  • dok su mobilijari i oprema predviđeni sa 16.527.000 dinara.

Međutim, kako naglašava, u lokacijskim uslovima stoji da mobilijari moraju biti „montažno–demontažnog tipa“.

To znači da opština dva puta godišnje plaća montažu i demontažu mobilijara. Svi mobilijari moraju se postavljati leti, a uklanjati zimi. Iskreno, mogu sutra da otvorim firmu samo za to – toliko posla će biti. Ali postavlja se pitanje: zašto? – rekla je ona.

Trifunovićeva je dodala da je predsednik opštine objasnio da je to „procedura“, ali ona naglašava da to nije tačno.

Ne smemo da se igramo sa Timokom. Mobilijari se, prema projektu, postavljaju u koritu. Kej bi trebalo da bude iznad, a ne u zoni rečnog toka. Svi se sećamo kada je pravčka reka odnela most kod pijace, a znamo kakav je Svrljiški Timok. Osamdesetih godina imali smo veliku poplavu – to se uvek može ponoviti, upozorila je odbornica.

Građani moraju biti uključeni

Na kraju, Trifunovićeva je uputila kritiku na račun lokalnog rukovodstva:

Građani nisu uključeni u donošenje odluka o najbitnijim projektima. Verovala bih da je sve u redu da nismo od 145 opština u Srbiji – jedini koji uređuju kej iz LID projekta. To samo govori da je potrebna mnogo veća transparentnost, objašnjenja i razgovor sa građanima.

Odbornica je poručila da će i dalje insistirati na tome da se svaki projekat radi promišljeno, stručno i uz uvid javnosti, jer se, kako kaže, radi o velikim sredstvima i o budućnosti Svrljiga.

VIDEO POGLEDAJTE NA 37:34 MINUTU:

НН

Сврљишке новине

Redakcija prati lokalne vesti, gradske teme i događaje važne za Svrljig i okolinu.