SPC i vernici danas proslavljavju Alimpijevdan, dan posvećen Prepodobnom Alimpiju Stolpniku.

Sveti Alimpije Stolpnik obeležava se i kao krsna slava, a po brojnosti onih koji je praznuju ovo je 15. slava u Srbiji. Alimpijevdan uvek pada u vreme Božićnog posta, pa je zbog toga slavska trpeza uvek posna.
O Alimpiju
Sveti Alimpije Stolpnik bio je jedan od najpoznatijih hrišćanskih podvižnika 6. i 7. veka i ubraja se među trojicu najvećih stolpnika, uz Simeona i Danila Stolpnika.
Još kao dete posvećen je službi Bogu. Služio je kao đakon andrijanapoljskog episkopa Teodora, koji ga je uveo u učenje Svetog pisma i duhovni život. Iako cenjen i voljen, Alimpije je još od mladosti težio tihovanju, molitvi i asketskom životu.
U poznim godinama povukao se na staro grčko groblje u blizini Paflagonije, mesto koje su ljudi izbegavali zbog demonskih priviđenja. Upravo tu podigao je svoj stolp – visoki stub na kojem se nastanio, po čemu je dobio naziv stolpnik.
Prema predanju, na stubu je proveo čak 53 godine, podnoseći hladnoću, vetrove, kiše i žege, neprekidno posteći i moleći se. Ni podsmesi, ni iskušenja, ni napadi ljudi i demona nisu ga odvratili od podviga. Vremenom je njegova istrajnost počela da privlači narod, pa su mu ljudi dolazili po utehu, savet i isceljenje. Mnogi su verovali da je, kroz blagodat Hristovu, činio čuda – isceljivao bolesne, isterivao demone i predskazivao događaje.
Prepodobni Alimpije upokojio se 640. godine u dubokoj starosti, navodno doživjevši oko 120 godina. Od njegovih svetih moštiju sačuvana je glava, koja se danas čuva u kutlumuškom manastiru na Svetoj Gori.