Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici danas proslavljaju praznik posvećen Prepodobnoj mati Paraskevi, u narodu poznatoj kao Sveta Petka.
Ova svetiteljka uživa izuzetno poštovanje među pravoslavnim narodima, ali i među pripadnicima drugih vera. Posvećeni su joj brojni hramovi širom Srbije, a mnoge porodice danas proslavljaju i svoju krsnu slavu – Svetu Petku.
Sveta Petka rođena je krajem desetog veka u Vizantiji, u gradu Epivatu, u imućnoj i pobožnoj porodici. Imala je brata Jevtimija, koji se zamonašio vrlo mlad i kasnije postao episkop Maditski.
Nakon smrti roditelja, sveta Petka je sve što je posedovala podelila siromašnima, a zatim se zamonašila u Crkvi Svete Sofije u Carigradu, gde je dobila ime Paraskeva, što na grčkom znači „petak“.
Prema predanju, mnoge godine provela je u pustinji, posvećena postu, molitvi i tihovanju. Svoj život je provela u skromnosti i veri, a u starosti joj se, kako se veruje, javio anđeo Gospodnji i zapovedio joj da se vrati u otadžbinu kako bi širila veru Hristovu.
Zbog svog podviga, Sveta Petka je vekovima uzor pobožnosti, strpljenja i milosrđa, naročito među ženama, koje joj se obraćaju u molitvama za zdravlje, mir i zaštitu porodice.
Na ikonama je predstavljena u monaškoj odeći, sa krstom u ruci, kao simbolom vere, pokajanja i duhovne snage.
Na ovaj dan u mnogim crkvama služe se svete liturgije, vernici pale sveće i mole se za zdravlje i blagostanje svojih najbližih. Sveta Petka se smatra zaštitnicom žena, bolesnih i siromašnih, ali i celokupnog srpskog naroda.
